Župa Kraljice svete Krunice

Cvjetnica

Vjernički puk naše župe, koji se okupio u velikom broju, proslavio je CVJETNU NEDJELJU.
Sa cvijećem i maslinovim grančicama u rukama, koje je u svečanom obredu blagoslovio naš župnik i potom smo krenuli u procesiju oko naše crkve te je usljedilo slavlje euharistijskog Isusa.

Pod svetom misom pjevao je naš župni zbor, a muku Gospodina Isusa Krista čitali su ovogodišnji krizmanici pod ravnanjem našeg župnika.

Kao što reče župnik, ovom svečanošću ulazimo u sveti veliki tjedan, koji želimo ozbiljno, u tišini i razmatranju sprovesti.

Potrebno je stoga već od danas «ugasiti» sve što nam na bilo koji način može smetati u tom našem uživljavanju u tajnu Isusove muke, smrti i uskrsnuća.

 
 Fotografije možete pogledati u galeriji.

Raspored Bogoslužja za veliki tjedan

CVJETNICA - MISE u 08:00h, 09:30h (Ljupina), 11:00h, blagoslov grančica, procesija.
Pješački križnu put u 15:00h

- Veliki ponedjeljak, misa u 06:00h.
Ispovijed:
Jug: 11:00h i 17:00h.
Ljupina: 10:00h i 15:30h.

- Veliki utorak, misa u 06:00h.

- Velika srijeda, misa u 06:00h.

- Veliki četvrtak, Misa Večere Gospodnje u 18:00h, klanjanje.

- Veliki petak, post i nemrs, Bogoslužje Muke Gospodnje, misa u 17:00h.

- Velika subota, Uskrsno bdijenje u 20:00h.

- Nedjelja U S K R S mise u 08:00h, 09:30h (Ljupina), 11:00h.

Sveti Josip, zaručnik BDM

Sv. Josip, muž Marijin zakonski je otac Isusov. On je zaštitnik hrvatskog naroda.

Bio je kraljevskog roda, u njegovo vrijeme vrlo siromašnog. Radio je kao stolar. Sv. Matej apostol i evanđelist kaže za nj da je bio pravednik, što znači krepostan i svet muž. Ostao je zbunjen kada je vidio da je Marija trudna, a nije znao na koji način je ostala trudna.

Bio je siguran da je čestita žena te da izbjegne govorkanja i sve negativno što bi za nju slijedilo, odlučio ju je potajno otpustiti. No kada ga je Božji anđeo poučio da je trudna po Duhu Svetome, prihvatio je bez bojazni Božji plan. Išao je s Marijom u Betlehem na popis pučanstva i tada se rodio Isus. Potom je bježao u Egipat pod Herodovom smrtnom prijetnjom Isusu. Hodočastio je s dvanaestogodišnjim Isusom i Marijom iz rodnog Nazareta u Jeruzalem i zabrinuto je tražio Isusa, koji im se bio izgubio. O kasnijem životu i kada je umro ne znamo ništa.

Štovanje sv. Josipa započelo je oko 850. godine u Reinchenau, a kasnije su ga osobito promicali sv. Bernard iz Clairevauxa, sv. Terezija Avilska, sv. Franjo Saleški, Ivan Gerson, Franjevci i papa Siksto IV, koji je uveo blagdan sv. Josipa obveznim za svu Crkvu. U sjevernim krajevima Hrvatske štovanje su mu širili isusovci, a Hrvatski sabor na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. godine proglasio ga je zaštitnikom Hrvatskog kraljevstva.

Svijest o tome da nam je zaštitnik nije osobito zaživjela, ali su naši biskupi na svom zasjedanju u Splitu 1972. godine rekli "da je odluka Hrvatskog sabora iz 1687. god. i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno Hrvatsko kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljulje sve peripetije oko svoga suvereniteta…" Nacionalno svetište sv. Josipa je u Karlovcu na Dubovcu.

Sv. Josip je zaštitnik bolesnika i umirućih i uzor obiteljskog života te kako se služi Isusu spasitelju čovjeka.

Peta Korizmena Nedjelja

Korizma je u toku, polako prolazi. Evo, već je stigla i 5. korizmena nedjelja. Korizma je vrijeme intenzivnijeg kršćanskog života, pa stoga i vrijeme produbljivanja kršćanskoga znanja. Svako nedjeljno Evanđelje donosi nam veliku životnu temu – temu kršćanskog obraćenja. U današnjem Evanđelju Isus je zaštitio jednu javnu grešnicu, kad su je pismoznanci i farizeji optužili pred Isusom da su je zatekli u „preljubu,“ a stari Mojsijev zakon propisivao je „kamenovanje“ za taj čin. Pred nas je stavljeno pitanje: Mrziti grijeh – ljubiti grešnika. I grešnik je čovjek. On je čovjek koji je često potrebniji Boga i ljudskog razumijevanja. I što raditi kad ne možemo mrziti nečiji grijeh ako ne zamrzimo i grešnika? Treba prihvatiti pouku iz Evanđelja. Evanđelje ne poznaje i ne priznaje tu dilemu. Gospodin, kakvog nam prikazuje Biblija, jest Bog živih. On nas vodi u BUDUĆNOST, pripravlja nam radost koja se sastoji u prijelazu iz smrti u život. To je bit vazmenog otajstva. Zapravo, današnja sva tri čitanja Svetoga pisma govore o BUDUĆNOSTI. 1 čitanje, govori kako Bog krči putove: krči put kroz more, kroz pustinju. Bog vodi svoj narod u budućnost, iz egipatskog ropstva i kasnije iz babilonskog progonstva. I sv. Pavao, u 2. čitanju, govori o budućnosti. On se želi osloboditi od grešnoga, da bi bio slobodan za BUDUĆNOST. On veli: „Zaboravljam što je iza mene i težim (k onomu) što je ispred mene.“ Osloboditi se od onoga što nije dobro da bi imao pred očima veći poziv: sjedinjenje s Kristom. I mi smo stalno na putu u budućnost. Potrebno je da taj osjećaj za budućnost gajimo u sebi. I nama treba oslobođenje od tereta prošlosti i nam treba lakoća koraka za budućnost. Grešnica je prispjela u Isusovu 'sjenu' i njezin je grijeh nestao. Približimo mu se i mi i ostavimo svoj 'kamen' do njegovih nogu.

Najava

Isus u Evanđelju otvara, jednoj ženi, novu BUDUĆNOST. Točnije rečeno: On je ne osuđuje. On piše na zemlji oslobađajuću presudu. Njegov zakon nije Mojsijev, na kamenu pisan, nego na zemlji pisan. A zemlja može donijeti rod, može dati novi život. Slušajmo Evanđelje srcem. Evanđelje ne samo da oslobađa, nego i okrivljuje sve one koji stoje pred odlukom: baciti ili ne baciti kamen? Zašto spadam među one koji ne bi bacili kamen na grešnicu? Ili bi?

Tumačenje čitanja
Prvo čitanje (Iz 43, 16-21)
Čitanje Knjige Izaije

Prorok Izaija spada, nedvojbeno, među velikane proročke misli Staroga zavjeta. On je prorok koji živi u 8. stoljeću, pr. Kr. Svojom porukom bitno određuje svoje vrijeme, ali još je snažnije utjecao na buduće naraštaje – na BUDUĆNOST. Ime proroka Izaije znači: BOG KOJI OTVARA BUDUĆNOST. Poglavlja 1-39 pridaju se proroku koji dakle, djeluje u 8. st. pr. Kr. Ta poglavlja daju povijesno – političko ozračje toga vremena. Drugi dio Izaijine knjige, poglavlje 40-55, napisao je drugi autor, čije ime nije poznato.

Opširnije...

Novi papa je Franjo I. - kardinal Bergoglio iz Argentine

Novi, 266. papa, isusovac je, Argentinac, Jorge Mario Bergoglio, sedamdesetšestogodišnji dosadašnji nadbiskup Buenos Airesa.

Novi papa izabrao je ime Franjo. To je prvi puta u povijesti Crkve da je jedan rimski biskup uzeo to ime, a i prvi puta da je jedan isusovac izabran za papu, te da papa dolazi iz Latinske Amerike.

Jorge Mario Bergoglio rođen je 17. prosinca 1936. u Buenos Airesu, u obitelji s petero djece, a otac mu je bio talijanski imigrant, te novi papa ima i argentinsko i talijansko državljanstvo. Diplomirao je kemijsku tehnologiju, no poslije se odlučio za svećenički poziv te stupio u bogosloviju. 

U novicijat Družbe Isusove stupio je 11. ožujka 1958. godine. Humanističke studije završio je u Čileu, a 1963., po povratku u Buenos Aires, završio je filozofiju na Filozofskom fakultetu kolegija “San Jose” u San Miguelu. 

Sljedeće dvije godine predavao je književnosti i psihologiju na kolegiju “Immacolata” u Santa Feu, a 1966. predavao je iste predmete na kolegiju “Salvatore” u Buenos Airesu. Od 1967. do 1970. studirao je teologiju na Teološkom fakultetu kolegija “San Jose” u San Miguelu. Za svećenika je zaređen 13. prosinca 1969. godine, a unutar Družbe Isusove proveo je svoj treći probandat 1970. – 1971. u Alcali de Henares u Španjolskoj, te je 22. travnja 1973. položio svoje doživotne zavjete. 

Bio je magister novaka u Villa Barilari u San Miguelu (1972. – 1973.), profesor na Teološkom fakultetu, konzultor u svojoj Provinciji te rektor kolegija. Za provincijala Argentine izabran je 31. srpnja 1973. i tu je službu obnašao šest godina. Između 1980. i 1986. godine bio je rektor kolegija i Filozofskoga i teološkog fakulteta u istoj kući, te župnik u biskupiji San Miguel.

Opširnije...